PAKAO NA FRONTU, ŽENE ŠALJU DIREKTNO U SMRT! Rusija zbog manjka muškaraca na ratište gura devojke! "Uvuku te, pa ne možeš da pobegneš!"
Dodajte Kurir u vaš Google izborRusija sve intenzivnije regrutuje žene za rat protiv Ukrajine, dok se pojavljuju znaci da se broj potencijalnih muških regruta smanjuje, pokazuje istraživanje medija "Vot Tak", sa sedištem u Poljskoj.
Najmanje 50 Ruskinja koje su učestvovale u ratu je poginulo, a broj poginulih žena raste iz godine u godinu kako rat traje, utvrdio je ovaj medij.
"Vot Tak" je identifikovao svih 50 žena i istražio načine na koje Rusija regrutuje žene, njihove motive za odlazak u vojsku, kao i širenje njihovih uloga, od medicinskih i pomoćnih poslova do upravljanja dronovima, korišćenja snajperskih pušaka i učešća u jurišnim operacijama.
Žene su tradicionalno u ruskoj vojsci uglavnom obavljale civilne i pomoćne poslove. Početkom 2022. godine u Oružanim snagama radilo je oko 310.000 žena, ali je samo približno 40.000 njih imalo status vojnih lica. Do marta 2023. godine u Ukrajini je bilo raspoređeno 1.100 žena, prema tadašnjem ministru odbrane Sergeju Šojguu. To je ujedno jedini zvanični podatak objavljen tokom rata.
Istraživanje je pokazalo da se žene sada regrutuju za mnogo širi spektar borbenih zadataka, uključujući poslove operatera dronova, snajperista, mitraljezaca i pripadnika jurišnih jedinica.
Jedna od žena sa kojima je "Vot Tak" razgovarao je 24-godišnja Jelizaveta Cibina, operaterka drona sa pozivnim znakom "Bajana", koja je ovog leta potpisala svoj četvrti dobrovoljački ugovor. Trenutno se nalazi u kasarni u Kurskoj oblasti na jugozapadu Rusije.
"Sve to predstavljaju lepo i patriotski. Ali kada stignete, situacija, način na koji se ophode prema vama i sam posao potpuno su drugačiji", rekla je Cibina.
Navela je da prvobitno nije želela da se prijavi u vojsku nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, ali su to učinili mnogi njeni prijatelji, dok je njen dečko potpisao ugovor u junu 2024. godine. Vojni odsek tada je odbio Cibinu jer nije imala medicinsku obuku. Njen dečko poginuo je u avgustu iste godine.
Cibina je potom prošla obuku za operatera drona i pridružila se dobrovoljačkoj jurišnoj brigadi "Sveti Đorđe", sastavljenoj uglavnom od bivših pripadnika grupe "Vagner" i Rusa koji su se od 2014. borili na istoku Ukrajine. Samo nedelju dana nakon potpisivanja šestomesečnog ugovora poslata je na prvi borbeni zadatak.
"Nisam mislila da ću preživeti svoj prvi ugovor", rekla je.
Krajem 2024. raspoređena je u blizini Soledara u Donjeckoj oblasti, gde je koristila dronove za izviđanje, a kasnije i za navođenje artiljerijske vatre. Njena jedinica potom je poslata u Časov Jar, gde je, prema njenim rečima, iz drona bacila municiju na zaklon nakon što je videla ukrajinske vojnike kako ulaze u njega.
U rodni Krasnojarski kraj vratila se u maju 2025. sa lakšom ranom i potresom mozga. Četiri meseca kasnije ponovo se priključila vojsci.
"To vas uvuče. Nažalost, više ne mogu da izađem iz toga. Kada se vratim civilnom životu, sve mi deluje pogrešno, okruženje, svakodnevica, ljudi, odnosi. Imam osećaj kao da nisam tamo gde pripadam", ispričala je.
Od tada je potpisala još tri ugovora na određeno vreme sa dobrovoljačkim formacijama. Kaže da je izbegavala ugovor sa Ministarstvom odbrane jer je takve ugovore praktično nemoguće raskinuti dok traje rat.
"Da sam mogla da biram, odlučila bih da nikada ne krenem tim putem. Plašim se da to otvoreno kažem, ali razočaranje u ruske Oružane snage deli većina ruskih vojnika", rekla je.
Kratkotrajne kampanje za regrutovanje žena
Žene mogu da potpišu vojne ugovore u bilo kom regionu Rusije i ponuđeni su im isti bonusi, plate i beneficije kao muškarcima, navodi "Vot Tak". Oglasi uglavnom traže državljanke Rusije između 18 i 45 godina, sa najmanje srednjom stručnom spremom i bez krivičnog dosijea, mada se kriterijumi razlikuju.
Kao i kod muškaraca, ugovori koje žene sklapaju sa Ministarstvom odbrane automatski se produžavaju sve dok rat ne bude završen.
Od kraja 2025. godine regrutovanje je usmereno i na studentkinje univerziteta u najmanje pet gradova, kao i u Uljanovskoj oblasti. Jedan koledž u Krasnojarsku organizovao je zatvoren sastanak o regrutovanju kojem su prisustvovale isključivo žene.
Kampanje često traju veoma kratko. Jedna u Tomskoj oblasti trajala je samo deset dana. Jedan Telegram kanal ponovo je otvorio prijave u martu 2026, a u junu ih proširio na poslove sa dronovima, komunikacijama, logistikom i snabdevanjem. Dve nedelje nakon što je "Vot Tak" kontaktirao kanal, regruter je rekao da su prijave zatvorene zbog "izuzetno velikog priliva" kandidatkinja.
Prema istraživanju, regruteri su davali i obmanjujuća obećanja, uključujući tvrdnje da ugovori mogu da budu raskinuti posle godinu dana i da žene neće biti prebacivane u jurišne jedinice niti slate na front. U praksi se ugovori sa Ministarstvom odbrane produžavaju na neodređeno vreme, dok su žene već angažovane i na prvoj liniji fronta i u jurišnim operacijama.
Rusija je početkom rata uglavnom pokušavala da regrutuje žene kao medicinske radnice i kuvarice. Već 2023. godine dobrovoljačke formacije počele su da traže žene za snajperiste, operatere dronova, stručnjake za elektronsko ratovanje i pripadnike jurišnih jedinica.
Ministarstvo odbrane je, prema navodima "Vot Taka", regrutovalo i zatvorenice u zamenu za brisanje presuda. Više od 80 žena navodno je krajem 2024. izašlo iz sibirskih zatvora kako bi radile kao medicinske radnice, mada se čini da je ta praksa u međuvremenu obustavljena.
Raste broj poginulih žena
"Vot Tak" je identifikovao 50 pripadnica ruskih snaga koje su poginule od februara 2022. godine. Broj poginulih porastao je sa pet tokom 2022. na 15 tokom 2025. godine. Samo u prvoj polovini 2026. poginulo ih je 12.
Većina poginulih imala je između 31 i 49 godina. Najstarija, Irina Anisimova iz Saratovske oblasti, imala je 57 godina kada je njena smrt objavljena u oktobru 2024. Najmlađa je bila 23-godišnja Jana Koškina, koja se dobrovoljno prijavila 2023. i poginula u napadu dronom u blizini Bahmuta dok je komandovala ekipom za evakuaciju ranjenika.
Među prvim poginulim ženama bila je 27-godišnja Valentina Galatova, koja je stradala tokom borbenog zadatka u Marijupolju 14. aprila 2022. godine.
Galatova je još 2014. odlazila na teritorije istočne Ukrajine pod ruskom kontrolom noseći humanitarnu pomoć, a kasnije se nastanila u Donjecku sa komandantom jedne proruske formacije. Nakon njegove smrti 2020. godine pridružila se njegovom puku.
Zvanično je bila navedena kao bolničarka, ali je radila i kao politički oficir i terapeut, rekla je njena majka. Tokom invazije učestvovala je u jurišnim operacijama, a poginula je od minobacačke vatre u Marijupolju.
Žene su dovođene u vezu i sa navodnim zloupotrebama. "Vot Tak" je ranije izvestio da je komandantkinja jurišnog voda sa pozivnim znakom "Veštica" navodno naredila svojim podređenima da u maju 2024. ubiju pet ukrajinskih ratnih zarobljenika. Snajperistkinja sa pozivnim znakom "Ripli" rekla je jednom prokremljovskom ratnom izveštaču da bi bila spremna da puca na strane borce koji pokušaju da se predaju.
Pojedine žene sada se prijavljuju u vojsku čim napune 18 godina, dok druge pokušavaju da pobegnu nakon što se suoče sa neisplaćenim zaradama, nasiljem komandanata ili ugovorima koje ne mogu da raskinu, navodi "Vot Tak".
Sofija, čije je ime promenjeno na njen zahtev, potpisala je ugovor sa Ministarstvom odbrane sa 19 godina, nakon što je 2023. završila medicinsku školu. Danas ima 22 godine, obučava vojnike za pružanje prve pomoći i želi da napusti vojsku.
Regruteri su joj, kako tvrdi, obećali platu od oko 80.000 rubalja mesečno, odnosno približno 967 dolara, ali dogovoreni iznos nije dobijala. Regrutovanje mladih za jedinice sa dronovima opisala je kao još jedan mamac kojim ih šalju u Ukrajinu.
"Razočarana sam današnjom vojskom i želim što pre da odem. Svi čekaju da se rat završi kako bi mogli da izađu, i mladi i stariji", rekla je.
"Sa 22 godine nemam nikakvu želju da umrem zbog ratova političara."
(Kurir.rs/TheMoscowTimes)